Vrlo su rijetki igrači koje ne zanima domet airsoft replika. Davnih dana (2006-2007.) u HR airsoftu gotovo svi igrači koristili su kuglice od 0.20g. Već tada je dobar dio replika bio na 1.4-1.5 J. Nije bilo R-hopova, a Systema gumica i Prometheus cijev bili su ultimativni upgrade za domet i preciznost. Malo se znalo i o omjerima volumena cijevi i cilindra te njihovoj vezi s gramažom kuglica.
Proučavajući legendarni Airsoft trajectory project, iz znatiželje sam ubacio 0.28g, a kasnije i 0.30g kuglicu u repliku od 1.5J (tad se nije baratalo Jouleima, već je granica/cilj bilo 400fps s 0.20g). Obzirom da se radilo o AEG sustavu i relativno malom skoku u gramaži, Joule creep nije postojao (replika je davala jednaku energiju kuglice s 0.20g i 0.30g).
Ono što se dogodilo je bio osjetno veća preciznost i apsolutni te efektivni domet airsoft replike. Umjesto uobičajenog skretanja kuglice u stranu pred kraj putanje, let je bio stabilan i pravilan čitavom putanjom. Protivnički igrači sumnjali su u prejaku repliku i čudili se pogocima, što je uvijek dobar znak.
O čemu se radilo? Kuglica male mase ima visoku početnu brzinu, što je korisno prvih nekoliko metara. Međutim, otpor zraka proporcionalan je kvadratu brzine. To znači da na bržu kuglicu djeluje i puno veći otpor zraka, što dovodi do toga da ta kuglica izgubi svoju kinetičku energiju jako brzo, a na cca 20m joj se brzina izjednači s brzinom kuglice veće mase. Čak i uz rezervu u dometu koju je ostvarila u tih prvih 20-ak metara, kuglica veće mase je dostiže na cca 30m, a nakon toga i prestiže! A ako netko nekog prestiže, onda je i brži. Brža kuglica veće mase sasvim očito ima i veću kinetičku energiju (umnožak mase i kvadrata brzine, podijeljen s dva).
Danas nema igrača koji na 1.5J koristi išta lakše od 0.28g, osim ako je pogrešno informiran. Čak i klasični hopup sustavi nemaju nikakvih problema s ovom gramažom kuglice. No i ovo je prelagano. Koja je to optimalna gramaža kuglice? Po mojem mišljenju ona koja daje izmjerenih 300-320fps na ustima cijevi. Ta brzina je još uvijek dovoljno velika da pogodite i pokretne ciljeve, a dovoljno mala da otpor zraka ne bude prevelik pa kuglica ne uspori prerano. Za replike od 1.5J to bi bila gramaža od cca 0.32-0.33g, za strojnice 0.40-0.43g, za DMR cca 0.48g, dok bi za repetirke od 3.3J većina kuglica bila prelagana, pa gurajte što teže nađete.
Koristite li npr. strojnicu od 1.9J, a zbog uštede u nju ubacujete 0.25g, očekujte da će vam dometom parirati igrač s jurišnom replikom od 1.5J i kuglicama od 0.32g.
Porast gramaže kuglica će prije ili kasnije dovesti do tog da klasičan hopup sustav nije dovoljan. Tu uskače R-hop, flat hop i slični. Sami po sebi ti sustavi ne daju veće domete, već omogućuju korištenje kuglica veće mase bez značajnog gubitka energije na trenje o hopup gumicu, kao kod klasičnih sustava.
Gramaža kuglica uz odgovarajući hopup sustav dominantni su faktori za apsolutni i efektivni domet airsoft replike, puno važniji od izbora cijevi. Pri tome je održavanje cijevi ključno, jer prljava cijev ponaša se kao loš hopup sustav, daje neželjene rotacije u raznim smjerovima, što značajno narušava domet i preciznost replike.
S porastom gramaže kuglica, dolazimo do problema omjera volumena cilindra i cijevi. Može se dogoditi da replika kuglice od 0.20g izbacuje s dosta različitom energijom od npr. kuglica od 0.33g. Ako se radi o kratkoj cijevi, kuglica veće mase imat će bitno veću početnu kinetičku energiju, što je posljedica tzv. Joule creepa. Iskusni airsoft tjuneri dobro znaju o čemu se radi, dok za ostale treba tek spomenuti da je preporučljivo koristiti cilindar većeg volumena za stupanj ili dva (položaj bočne rupe na cilindru), što se koriste teže kuglice. Npr. ako koristite 0.33g na tipičnom AEG s duljinom cijevi od 300mm, koristite cilindar s otvorom na 3/4 (ili 4/5 ako koristite sorbotan).
HPA sustavi su izuzetno osjetljivi na Joule creep, pa ih treba podesiti za onu gramažu kuglica koja će se zaista i koristiti (ne samo pritisak, već i tzv. poppet dwell – vrijeme otvorenog ventila).
